|
![]() |
Prica o Cacku ne bi bila potpuna ukoliko u nju nije ugradjena bogata spomenicka bastina. Izuzetan kompleks cine Ovcarsko-kablarski manastiri koji su objedinjeni zajednickim imenom "Mala sropska sveta gora". Na levoj i desnoj obali Morave, duboko u stenama Ovcara i Kablara, podignuto je od srednjeg veka, ili danas obnovljeno deset i vise bogomolja i crkava. Danas su "zivi" manastiri: Vavedenje, Vaznesenje, Preobrazenje, Sretenje i Sveta Trojica na desnoj i Blagovestenje, Ilinje, Jovanje, Uspenje, i Nikolje na levoj obali Morave. Malu srpsku svetu goru cini jos i zbeg crkva "Kadjenica" i crkva posvecena Svetom Savi sa izvorom lekovite vode. |
| U mnogim od ovih manastira (Sretenje, Blagovestenje, Nikolje...) postojale su u srednjem veku prepisivacke skole i daleko od turske osvajacke vojske je zizak srpske pismenosti. U gudurama Ovcara i Kablara sakrili su se i kaludjeri iz Hilandara pa su ovi manastiri sacuvali mnoge vredne knjige, ikone, freske i druge tragove srpske kulture. U manstiru Sretenje sacuvan je i danas najstariji dokument u Istorijskom arhivu u Cacku iz 1813. godine u kome je ostao zapis o skoli u selu Zablacu. O Ovcarsko-kablarskim manastirima pisao je pocetkom 19. veka Vuk Stefanovic Karadzic i Joakim Vujic, mnogi od ovih manastira danas imaju svoje riznice, biblioteke i izdavcku delatnost kroz koju nastoje da duhovnost i veru priblize srpskom narodu. |
| Mala srpska sveta gora osim kulturne, istorijske ima i veliku turisticku vrednost, ali i banjsku, jer se do svih manastira moze stici asfaltnim putem preko Ovcar Banje. Uz manastire Vujan i Stjenik, crkve Jezevicu i Trnavu, kao i cacansku crkvu Svetog Vaznesenja, cacanski kraj predstavlja riznicu spomenicke kulture Srbije. |